Mentori:

izv.prof.art. Mario Čaušić, doc.art. Vjeran Hrpka (Akademija za umjetnost i kulturu u osijeku)

dr.sc. Jasna Galjer (Filozofski fakultet u Zagrebu)

“Putovati znači vratiti se”, zaključio je nekoć Gabriel Garcia Márquez posljednjim stihovima svoje poetične meditacije o putovanju. Tek po povratku s putovanja doista uviđamo na koji način su se naši sustavi razmišljanja izmijenili i na koji je način naš perceptivni aparat postao izoštreniji. Osjećajući promjenu koja nadolazi, pokušavajući sačuvati trenutke koji su ponekad od formativnog značenja, otjelovljujemo svoje uspomene. Tako nova iskustva različitih vremena i prostora prožimaju umjetničke vrste poput putopisa, dokumentarnih filmova i fotografskih serija. Taj kreativni impuls kojeg iskustva putovanja potiču, Maja Gjajić je istraživala u svom radu „Arhiv sjećanja“ ponukana svojim brojnim putovanjima koja su se odvila u zadnje dvije godine, a koja su prethodila pandemiji koja je zaustavila njihov daljnji slijed. (iz teksta Maje Flajsig)

Suradnja Umjetničke galerije Dubrovnik i Galerije umjetnina Split

Kustosice: Jasminka Babić, Rozana Vojvoda

Umjetnici/e: Gildo Bavčević, Valentino Bilić Prcić, Duška Boban, Pasko Burđelez, Viktor Daldon, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Rino Efendić, Marko Ercegović, Tina Gverović, Ivana Jelavić, Ana Kuzmanić, Toni Meštrović, Ana Opalić, Ivana Pegan Baće, Vedran Perkov, Luko Piplica, Boris Poljak, Viktor Popović, Ana Požar Piplica, Kristina Restović, Neli Ružić, Lana Stojićević, Slaven Tolj, Ivona Vlašić.

Izložba otvara dijalog suvremenih dubrovačkih i splitskih umjetnika u odnosu na zajedničke teme, prvenstveno problematiku življenja u gradovima koje galopirajući razvoj turizma pretvara u destinacije, mjesta za jednokratnu upotrebu, suvenirnice i kulise skupih produkcija. Predstavlja umjetnike koji na manje ili više transparentan, ali uvijek antipamfletistički i kompleksan način progovaraju o ugroženosti javnog prostora, apartmanizaciji, betonizaciji i utrci za novcem, izokrenutim vrijednostima, kao i novim pojavama, kao što su sve češća povlačenja građana u zadnje oaze humaniteta pred stampedom turista.

Instalacija Mogući krajolik (splitska verzija) je prostorno specifična dionica izložbenog projekta Izložba se nastavlja fokusiranog na umjetnikove radove nastale u posljednjih petnaest godina kojima propitkuje konvencionalne sustave realizacije umjetničkog djela.