Mak Hubjer: U sjeni
Potaknut fenomenima ideoloških uplitanja u javni prostor, rad pred Vama korak je u promišljanju složenog odnosa spomenika, sjećanja i prostora u koji se on postavlja. Dvije video instalacije srž su rada Maka Hubjera, u kojima se autor fokusira na samu sjenu spomenika propitujući svojom daljnjom akcijom njezinu zbiljsku, ali još i više simboličku narav. Naizgled fragilna i nestalna pojava postaje fokusom i nositeljem cijele dramaturgije te izrazito složene pripovijesti.
Instalacije prikazuju proces čišćenja sjene spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu u dva najveća hrvatska grada, Zagrebu i Splitu. Ovaj umjetnikov pristup zapravo je pokušaj otkrivanja tenzija koje su osnova, ne samo određenih povijesnih narativa koji se kroz umjetnost plasiraju u javnom prostoru i široj domeni javnog komuniciranja, već́ i višestrukih i nepredvidivih procesa distorzije, reinterpretacije i brisanja. Pridruženi elementi žarišnim Hubjerovim instalacijama četiri su manje njegove intervencije na fotografiju spomenika u Zagrebu, koje pak prate prigodni video zapisi procesa samog izvođenja.
Na prvoj video instalaciji, autor dugo i ustrajno čisti sjenu spomenika u Splitu. Akciju izvodi u suton dana, kada sjena lagano blijedi i postepeno nestaje, sve do potpunog njezinog iščeznuća gašenjem dana. Gotovo inscenirana borba svjetla i tame obilježje je naredne video instalacije. Nasuprot prethodnoj, video instalacija čišćenja sjene spomenika u Zagrebu mnogo je dinamičnija. Utjecajem vremenskih prilika, sjena spomenika iščezava i ponovno se pojavljuje. Usprkos tome, autor opetovano nastavlja u svom naumu: očistiti sjenu spomenika. Važan element predstavlja i sjena zastave koja se pojavljuje u kadru, ali ju kao fizički predmet zapravo nije moguće vidjeti. Pritom je sasvim moguće zamisliti njezin izgled i povijanje na vjetru, odnosno prisjetiti se zvuka kojeg pritom proizvodi. Upravo to povijanje pod naletima vjetra ukazuje na krhku prirodu situacije, ali koja se svejedno i usprkos svemu održava.
Ako smo kadri pomnije promotriti konstelaciju ove izložbene situacije, sjena je zapravo pokazatelj života spomenika i svega što spomenik implicira, dok se njezinim čišćenjem ili nestankom i sam spomenik suštinski mijenja, gotovo poništava i negira.
U vremenu kada se javni prostor, inače zamišljen biti i ostati otvorenim, steže i zatvara spomenicima i ideologijama koje ih podižu, autorov hrabar i originalan čin predstavlja odmak od puke stilizacije problema i direktan je poziv na akciju, pravo djelovanje. Težište akcije je na rješavanju nagomilanih i teških problema u aktualnoj stvarnosti društva, makar i u usporenoj dinamici, jedan po jedan.
Božo Domazet
Izjava o radu:
Djelo U Sjeni umjetničko je istraživanje koje sam proveo u Splitu i Zagrebu, a odnosi se na odnos između javnog prostora i spomeničkih vrijednosti. Predmet ovog istraživanja su spomenici koji predstavljaju lik i djelo dr. Franje Tuđmana, prvog predsjednika Republike Hrvatske i centralne figure u novijoj povijesti države. Fokus na spomenicima proizlazi iz interesa za javne prostore kao zasebno mjesto sjećanja, naime prostor koji sjećanje čini samim činom monumentalizacije, dok istodobno, kroz opći nedostatak angažmana i promišljanja o postavljenim spomenicima, stvara prostor nevezanosti za prošlost ili čak njezinog zaboravljanja, bilo djelomično ili potpuno. Rad sa spomenicima, dakle, istraživanje je konstrukcije, predstavljanja, pa čak i očuvanja sjećanja u javnim prostorima, a u produžetku istog, također je proučavanje kolektivnih diskursa, narativa i (nacionalnih) identiteta koji su institucionalno isprepleteni u urbanom tkivu samim spomenicima koji se podižu. Štoviše, baveći se sjenama ovih trenutaka monumentalizacije, ova studija figurativno, semiotički, pa čak i sasvim doslovno dotiče se načina na koje prošlost može postati sjena. Kao neizbježne i nerazdvojne pratiteljice, kada sjene predstavljaju mjesta za skrivanje, a kada mjesta koja treba sakriti?
Mak Hubjer
Mak Hubjer (1993.) vizualni je umjetnik i umjetnik društvene prakse. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, a trenutno studira na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Svoje radove izlagao je na brojnim domaćim i međunarodnim izložbama. Radi na političkim i društvenim temama kroz performativne i vizualne medije. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika-Split. Osnivač je i direktor Galerije Brodac Sarajevo.
