Unošenje snimljenog zvuka u okruženje različito od onog u kojem je zvuk snimljen, evocira situaciju slušanja koju je izumio skladatelj Musique concrète Pierre Schaeffer i njegova definicija akuzmatskog zvuka: „...čujete zvuk iza ‘zastora’ od zvučnika, izvornik ostaje prikriven. Uopće, bilo koji zvuk, bilo prirodan ili manipuliran, može se opisati kao akuzmatski ako izvor zvuka ostane nevidljiv…“ (wiki)
Zvučni rad koncipiran za atrij Galerije umjetnina služi se ovom pojavom kako bi prepoznatljiv zvuk transformirao u apstraktniju zvučnu formu koja nadahnjuje publiku da čin slušanja upražnjava pažljivije. Sam čin uvođenja zvuka prirodnih i kulturoloških izvorišta u zatvoreni prostor muzejskog dvorišta, odražava koncept muzeja kao enklave kontemplacije i koncentracije usred vreve svakodnevnog života i zacijelo upućuje uho posjetitelja na specifično slušanje.
Tehnika stvaranja novog, prostornog konteksta za pronađene i montirane zvukove, podržava strategiju akuzmatske situacije slušanja, količina zvučnika od kojih je većina postojećim tehničkim rješenjem integrirana u prostor dvorišta, podrazumijeva prostornu kvalitetu kao integralni dio rada.
Ovakav dizajn zvuka, poput intervencije u polu-javnom prostoru muzeja podsjeća na sustave kontrole ili discipline: javni razglas u tvornicama širi muzak ne bi li radnicima odvratio pažnju od monotonih poslova, središnji razglas u supermarketima i trgovačkim centrima stimulira osjećaj ugode ne bi li se ostajalo duže i trošilo više. Snaga uvjetovanja dizajnirane i disperzirane zvučne slike je neodoljiva čak i na niskim frekvencijama. Istraživanje i produkcija zvučne slike motivirane su ovim konotacijama, ali dana situacija istovremeno pretpostavlja distancu budući umjetnički rad nema komercijalnu pozadinu ili shemu održavanja moći. Možda će zvuk imati snagu zavođenja, iznenađenja neočekivanom glazbom, ali zacijelo će propitivati strategije na koje smo navikli i nuditi alternativu, beskrajno zvučno okruženje proširenog glazbenog doživljaj.
Paul Devens je diplomirao na ABK i Jan van Eyck Academy u Maastrichtu. Njegova djela postavljana su, izvođena ili projicirana u: le Magasin, Grenoble (France, 1994), LU, Nantes (France, 2000), Confort Moderne, Poitiers (France, 2001), Museum Z33, Hasselt (Belgium, 2002), Neuer Aachener Kunstverein (Germany, 2003) Marres, Maastricht (2000 & 2003), Ctrl_Alt_Del 1, 2 & 3 Istanbul (2003, 2005, 2007), Pause / Oboro Gallery, Montreal (2004) and OCA/ISP Oslo (2004), Love City, Tallinn, Salzburg, Maastricht (2006), Experimental Intermedia, New York (2006), Laptopia #4, Tel Aviv (2007), Kunsthal Charlottenborg, Copenhagen, Bureau Europa ‘Panels’, Maastricht (2010), Diapason Gallery, New York (2011), Radio Art Festival, Tallinn (2011), Resonance Network, Festival of Flanders, Kortrijk, Audio Art Festival Krakow, Lydgalleriet, Bergen, Jan van Eyck Akademie, Maastricht, NovemberMusic Den Bosch (2012), Z-out / PIT Z33, Borgloon (Belgium, 2012), Biennial of Bosnia - Herzegovina (2013), etc.
Paul Devens živi i radi u Maastrichtu, Nizozemska.
