Izbor eksponata, postava izložbe i redakcija kataloga: Kruno Prijatelj, Ante Sviličić i Marija Tripković
„Ako danas pokušamo obuhvatiti u jednu cjelinu po broju obimno, a po kvaliteti raznoliko Studinovo djelo, od mladenačkih ostvarenja sa prvih nastupa u kojima je – u suštini secesionističkim rječnikom koji su protivnici neznalački s negativnim prizvukom nazivali 'kubistički' i 'futuristički' – izražavao i sadržajem i formom otpor protiv akademskih shema i romantičnih tema, preko brojnih javnih, nadgrobnih i religioznih skulptura i reljefa u drvetu, pa do posljednjih proizvoda njegove umorne ruke, jasno će nam izbiti činjenica da će Studin sačuvati svoje mjesto u historiji naše novije skulpture upravo svojim reljefima od orahova drveta. U jednoj sintezi u kojoj se spajaju izvjesni arhajski, rustični i primitivni elementi, očite sklonosti k stilizaciji forme i kompozicije, te sad jače, sad manje vidljivi odbljesci Meštrovića, a donekle i Bourdellea i Barlacha, uz latentno trajanje secesionističkih akcenata, Marin je Studin ostvario baš na tim reljefima svoj specifični likovni govor, kojim je – usprskos izvjesnoj heterogenosti utjecaja i tendencija – znao više negoli u monumentalnoj i u obloj plastici ili u portretistici doseći svoje najljepše likovne domete...“
Kruno Prijatelj, iz kataloga izložbe
Marin Studin - rođen je 1895. godine u Kaštel Novome u težačkoj obitelji. Prve spoznaje iz likovne umjetnosti i zanatsko umijeće stječe od Emanuela Vidovića u Graditeljskoj, zanatlijskoj i umjetničkoj školi u Splitu, a dajljnje školovanje nastavlja u Zagrebu i Beču. Godine 1921. i 1922. boravi u Parizu gdje pohađa dva semestra na Academie de la Grande Chaumiere i radi u radionici Antonia Burdellea. Školovanje završava na Akademiji za umjetnost i obrt u Zagrebu, gdje mu apsolutorij potpisuje rektor Ivan Meštrović .Između dvaju ratova radi kao srednjoškolski profesor. Tijekom Drugoga svjetskog a rata do 1994. godine živi i radi u Splitu. Kao pripadnik antifašističkoga pokreta organizira u svom stanu ilegalnu izložbu kao pandan fašističkoj “Mostra d’ arte”. U razdoblju od 1947. do 1955. godine predaje na lAkademiji za likovne umetnosti u Beogradu i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Umire u Splitu 1960. godine kao umirovljeni profesor. Zbirka broji 68 radova.
