Govoriti o antici kao mjerilu za težnje suvremene umjetnosti naizgled je neuvjerljiv oksimoron, međutim, Marko Grgat uspješno dokazuje suprotno svojom izložbom „Fragmenti“. Umjetnički serijal od šest terakota predstavlja produkt autorove inspiracije grčkim kanonom i filozofijom. Poštujući topografiju antičkog kiparstva, ističe autentičnost rada ali i subjektivnu interpretaciju „naučenog“ sa suvremenim konceptom. Smatrajući grčko kiparstvo estetskim vrhuncem klasičnoga doba, Grgat svoje idealizirane skulpture ograničava za cjelovitost - oduzima im dijelove torza, glave, kose, očiju, pokušavajući seciranjem subjekta postići nostalgiju za nepovratnom i zauvijek izgubljenom cjelovitošću. Stvarajući im „ožiljke“, čini ih estetski zanimljivijima te istodobno postiže dojam autentičnih grčkih skulptura pronađenih ispod slojeva zemlje nad kojima su nastajale nove civilizacije i nadvladale one minule. Bez obzira na njihovu nepotpunost i osakaćenost, skulpture odišu snagom i impozantnošću. Spoj suvremenog i antičkog ističe se i u figuralnom ophođenju skulpture gdje umjetnik iskazuje svoj intelektualni i kreativni rad oblikovanjem njihove facijalne fizionomije prema grčkim normama, ali stvarajući svoj originalan lik. Modelirajući na klasičan način koji se očituje i u tehnici umjetničkog djelovanja pečenom glinom, pokušava uspostaviti doživljaj serijala te pridonosi njegovoj autentičnosti. Tako nastoji potvrditi doživljaj „starog“ u suvremenom svijetu.
Autor djelo ne secira samo u vidljivoj formi, već i u onoj intelektualnoj i kreativnoj, davajući prostor promatraču na putu ka stjecanju vlastitog mišljenja. Apstrahiranjem navedenih značajki fragmenti postaju cjelina te djeluju kao takvi. Ignoriraju „nesavršenost“ cjelovitosti vizualne domene poigravajući se vremenskim odsječcima, a istodobno ističu žig priče ispričane sebi svojstvenim osobinama.
(Anđela Prnjak, kustosica)
Marko Grgat predstavlja se sa šest skulptura u terakoti pod zajedničkim nazivom „Fragmenti“. Prikazujući vjerno „grčke“ likove umjetnik priziva prošlost. Točnije, autor prikazuje samo dijelove glava i torza, odnosno fragmentirana djela. „Fragmentima“ Grgat ukazuje na svoju inspiriranost klasičnom grčkom umjetnošću, posebno kiparstvom. No, umjetnik nam nudi samo isječke, kao da želi ostvariti interakciju s publikom prepuštajući joj da od fragmenata stvara vlastite cjeline i možda postigne individualiziranu konačnost!? Moglo bi se reći da je upravo to i bio umjetnikov naum kojemu je podredio oblike, materijal i ekspresiju.
Jedna od mogućih socioloških interpretacija referira se na položaj samih skulptura i međuodnos nedostajućih dijelova. Naime, raspored i odnosi izloženih fragmenata kao da ukazuju na stanje suvremenog društva. Oko koje nedostaje moglo bi ukazivati na djelomičnu percepciju svijeta onih koji gledaju. Tu su i oni s pogledom prema dolje, u vječnoj nezainteresiranosti za ono što se oko njih događa. Nadalje, brazgotine na licu ukazuju na kazne onih koji gledaju ispred sebe širom otvorenih očiju. Postoje oni koji ne vide ili ne žele vidjeti, jer nema sinkronizacije između vida i govora. Dakle, torzo i glava mogli bi biti pojednostavljen prikaz dihotomije razuma i emocija. Osim toga, autor ukazuje na mogućnosti povezivanja prošlog i sadašnjeg, na činjenicu da djela inspirirana klasičnom Grčkom mogu još uvijek ostaviti vrlo snažan dojam, s obzirom na suvremeni društveni kontekst u kojem živimo i unutar kojega se individualizirano nosimo sa vlastitim razmišljanjima, kao i sa emocijama, razočaranjima i očekivanjima.
(Larisa Hržić, sociologinja suradnica)
Marko Grgat (1990., Split)
Završio je Školu za dizajn, grafiku i održivu gradnju u Splitu. Diplomirao je kiparstvo 2015. na Umjetničkoj akademiji u Splitu u klasi prof. Kuzme Kovačića. Na Filozofskom fakultetu u Splitu je položio PPDMO (program cjeloživotnog obrazovanja). Sudjelovao je na više skupnih izložbi i na dvije međunarodne kiparske kolonije, „Montraker“ u Vrsaru i „Kamen-dan“ u Posušju.
Anđela Prnjak (1990., Split)
Završila je Ekonomsko-birotehničku školu u Splitu. Trenutno je studentica druge godine diplomskog studija povijesti umjetnosti i engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Splitu. U Mostaru je surađivala s umjetničkom produkcijom „Abart“ i sudjelovala u organizaciji izložbi. Članica je udruge „Element Film“.
Larisa Hržić (1989., Supetar)
Završila je Ekonomsko-birotehničku školu u Splitu. Trenutno je studentica druge godine diplomskog studija sociologije na Filozofskom fakultetu u Splitu. Članica je udruge "Imaginacija", urednica sociološkog dijela u studentskom časopisu "Humanist" i autorica nekoliko članaka. Volontira u Odjelu za pomoć žrtvama i svjedocima pri Županijskom sudu u Splitu.
