Umjetnost od 1960-ih do danas – Umjetnost i društvo
Kustosice: Jasminka Babić i Marija Stipišić Vuković
Nakon postava zbirke pod nazivom O umjetnosti koji se mogao razgledati u Galeriji umjetnina posljednjih šest mjeseci, osmišljen je i drugi dio pod nazivom Umjetnost i društvo koji će biti otvoren na samu Noć muzeja 29. siječnja 2016. Nova koncepcija u fokusu ima raznovrsne umjetničke prakse koje reflektiraju, komentiraju i upućuju na društveni kontekst u kojemu su nastale. Među izloženim radovima nalaze se neki od najznačajnih u povijesti hrvatske umjetnosti druge polovice 20. i početka 21. stoljeća.
Za početnu točku izložbenog narativa odabrana je 1968. godina i fotografije Zvonimira Buljevića kojima je dokumentirana intervencija u urbano tkivo Splita kasnije nazvana Crveni Peristil. Ovaj značajan iskorak u smislu kritike onodobnog društva, a i rijedak primjer takve prakse van tadašnjih centara suvremene umjetnosti (prvenstveno Zagreba i Beograda), kontekstualiziran je i kasnijim primjerima intervencija poput Crnog Peristila Igora Grubića iz 1998. godine. Nadalje će biti predstavljeni autori koji su u vrijeme nastanka radova uglavnom bili marginalizirani i tek su kasnijom revalorizacijom punopravno uključeni u umjetničke tokove druge polovice 20. stoljeća. Izuzetan primjer je grafika mapa Dragutina Trumbetaša Gasterbeiter iz 1975. godine koja će u cijelosti biti predstavljena. Postav se nastavlja kroz radove koji su kroz medij fotografije zabilježili značajne performanse i akcije umjetnika, poput radova Ivana Posavca Zagreb, 1984. kojima je zabilježen performans Tomislava Gotovca. Razdoblje prve polovice devedesetih godina 20. stoljeća, obilježeno Domovinskim ratom, pokazalo je da nakon ekstremno nasilnih i traumatičnih iskustava umjetnici nisu posezali za herojskim iskazima, već su kroz intiman pristup izražavali tragediju proživljenoga. Fotografije Marije Braut tihi su svjedoci tog vremena, a složenim instalacijama Ivan Faktor problematizira situacije vlastite stvarnosti, koja je u tim godinama obilježena motivima prolaznosti, smrti, identiteta i povijesti. Aktivnosti članova Grupe šestorice autora (Boris Demur, Željko Jerman, Vlado Martek, Mladen Stilinović, Sven Stilinović i Fedor Vučemilović) sedamdesetih godina prošlog stoljeća čine značajan segment društvene i institucionalne kritike u hrvatskoj umjetnosti. Autorski pristupi Mladena Stilinovića i Vlade Marteka primjeri su analitičkog i kritičkog pristupa preispitivanja pozicije suvremene umjetnosti/umjetnika i razotkrivanja značajnih karakteristika razdoblja kasnog i post-socijalizma. Kao posebna cjelina ističu se radovi splitskih umjetnika srednje i mlađe generacije koji vrlo različitim strategijama i u raznovrsnim medijima, sa specifičnim ironijskim odmakom problematiziraju aspekte suvremenog života. Propitivanjem vlastitog identiteta kroz nametnute rodne uloge bave se Renata Poljak i Vedran Perkov. Suvremeno konzumerističko/ovisničko društvo tema je radova Sandre Sterle, Borisa Šituma, Sonje Gašperov i Luke Barbića. Posljedice privatizacijske pljačke u nekim od najznačajnijih lokalnih poduzeća i dio nezavisne splitske scene aktivan kroz Mrežu solidarnosti prikazani su u dokumentarnom filmu mladog autora Gilda Bavčevića.
