Kustosica i povjesničarka umjetnosti Dunja Blažević pod čijim se vodstvom Galerija Studentskog kulturnog centra u Beogradu tijekom 1970-ih profilirala u prostor otvoren umjetničkim eksperimentima, novim medijima i kritičkoj perspektivi, snažnoj međunarodnoj suradnji i suradnji među umjetnicima u gradovima tadašnje Jugoslavije, 1981. godine počinje raditi kao urednica u Redakciji za kulturu Televizije Beograd. Od 1981. uređuje priloge o suvremenoj umjetnosti u emisijama Petkom u 22 i pokreće seriju Druga umjetnost. Ta serija prerasta u redovitu mjesečnu emisiju pod nazivom TV Galerija (posveta Garry Schum-u), koja se u jugoslavenskoj tv mreži emitira od 1984. do 1991.godine. TV Galerija predstavlja važan dokument interdisciplinarne, društveno angažirane umjetničke, kustoske i produkcijske prakse koji do danas ostaje nedostignuti model koncepcije javne televizije i mjesta umjetnosti u sklopu nje.
Razlozi za izložbu o jednoj TV emisiji iz druge polovice 1980-ih višestruki su i tiču se koliko samih medija (medija televizije i medija galerijske izložbe), toliko i sadržaja (suvremena umjetnost u svom proširenom smislu kakav nastaje 1970-ih godina), te njihovih međuodnosa u kontekstu kulture, kulturne politike i kulturnih praksi onoga što se danas naziva razdobljem "dekadentnog jugoslavenskog socijalizma" 80-ih godina 20. stoljeća.
Pojava TV Galerije u televizijskom mediju u jugoslavenskom kontekstu povezana je i na izvjestan način omogućena zbivanjima u samoj suvremenoj umjetnosti 70-ih i 80-ih godina, koju odlikuju ideje demokratizacije recepcije i produkcije suvremene umjetnosti (djelovanje kruga umjetnika u sklopu 'nove umjetničke prakse'), izlazak iz tradicionalnih umjetničkih prostora (galerija i muzeja) i tradicionalnih umjetničkih medija (tzv. novi mediji, prošireni mediji), taktička upotreba medija, participacija, kolektivnost, promjena statusa autora. Televizija se shvaća kao "prirodno" medijsko okruženje za prezentaciju i produkciju video-umjetnosti, a galerijska prezentacija video umjetnosti smatra se polovičnim rješenjem. Danas je ta ideja, ta nada, gotovo u potpunosti ukinuta i zaboravljena.
Emisije Dunje Blažević tematizirale su široko shvaćenu suvremenu umjetnost (od historijskih avangardi do konceptualne umjetnosti i tzv. nove umjetničke prakse, video umjetnosti, dizajna, stripa, pa i književnosti...), nisu bile "žanrovski" ograničene, trajanje emisija nije bilo jednoznačno odredjeno, u izboru glazbe očiti su utjecaji tada jos aktualnog "novog vala". Izložba predstavlja izbor iz televizijske produkcije Dunje Blazević, koje predstavljaju umjetničke pravce i pokrete, kao sto su, primjerice emisija Nova umjetnost dvadesetih godina - zenitizam, dadaizam, konstruktivizam, u kojoj sudjeluju Josip Seissel, August Černigoj, Mihailo Petrov i drugi protagonisti tih pokreta, emisija Nova umjetnost 70-ih godina, koja sadrži mnoštvo dokumentarne umjetničke građe i razgovore s umjetnicima, kritičarima i kustosima, ili emisija Pet umjetnika i Gorgona, u kojoj sudjeluju Josip Vaništa, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Đuro Seder, Marijan Jevšovar, Radoslav Putar, Božo Bek i dr. Izložba predstavlja i video produkciju TV Galerije, poput radova Brede Beban i Hrvoja Horvatića, Sanje Iveković, Dalibora Martinisa Marcela Odenbacha i dr.,.
Izložba TV Galerija je bila dio projekta Političke prakse (post)jugoslavenske umjetnosti, realiziranog u suradnji partnerskih organizacija: WHW (Zagreb) kuda.org (Novi Sad), Prelom (Beograd) i SCCA/ pro.ba (Sarajevo), 2007-2008. Galerijski postav TV Galerije realizirala je kuda.org. (Novi Sad).
Emisije TV Galerije presnimljene su iz arhiva Radio Televizije Beograd.
