U kapeli sv. Arnira, suzaštitnika grada Splita, pred blagdan sv. Dujma izložena je ambijentalna instalacija Fra Didakov putokaz spasa (poklonstvo sv. Duji) vizualnog umjetnika Matka Trebotića. Autor obilježavanju dana sveca zaštitnika grada pristupa na simboličkoj razini odlučivši se za jednostavno rješenje univerzalnog odjeka, grčki križ, kojim upućuje na dvostruku simboliku križa baštinjenu od pojave kršćanstva i prvih progona kršćana, mučeništvo i svetost, referirajući se na salonitanskog biskupa-mučenika sv. Dujma i hercegovačkog dobrotvora fra Didaka Buntića. Recentni i premijerno predstavljen rad Matka Trebotića, kojem ni nakon pola stoljeća neprekidna stvaranja ne nedostaje volje, nadahnuća i kondicije, dobitnik je prve nagrade na natječaju povodom 100. obljetnice smrti fra Didaka Buntića, koju će se obilježiti izložbom u Franjevačkom muzeju i galeriji Široki Brijeg.
Aperspektivni sadržaj, oprezan izbor boja i informelistička rješenja Trebotićeva levitirajuća križa u Arnirovoj kapeli, posjetiteljima približavaju neopipljivo i mistično, razotkrivaju duhovno i onostrano, do granice do koje su sami umjetnosti skloni pripisati takve izuzetne moći. Unutar kaosa slike nazire se Trebotićeva okupiranost procesom postignuta gomilanjem gustih slojeva akrila i korištenje neslikarskih medija u tvorbi slike, crteža, kojim konkretizira i sakuplja uznemirene poteze boje izvedene tehnikom drippinga. Stvaranje je za Matka Trebotića usamljenička djelatnost nastala u izolaciji, okrilju umjetnikova atelijera, okrenuta od vanjskih podražaja prema unutarnjoj vrijednosti. Autorovi radni postupci kreću se od posvemašnjeg povlačenja do potrebe za (samo)potvrđivanjem. Ustrajavajući na proizvodnji neiscrpnog broja slikarskih inačica, Trebotićevi koncepti neprestano bujaju ne slijedeći uobičajenu putanju ni očekivano smirivanje životne dinamike. Slikarstvo je njegova sreća postojanja i bez daljnjeg njegova sudbina.
Trebotićev križ zaziva početke zapadne kršćanske umjetnosti koje je obilježio simbolizam: skromni urezi i grebotine u katakombama, znak križa ili ribe i poneki škrti alegorijski lik. Sebi je svojstvenim rukopisom autor u recentnom radu povezao kršćansku simboliku s apstraktnim izrazom nadahnutim silinom svjetla mediteranskog sunca i bojama zavičaja (lavande, mediteranskog bilja, bračkog kamena) te pomirio duhovno sa zemaljskim, zadržavajući ponešto od tajanstvenosti i nedostupnosti slikarstva u katakombama. Liričnost rada potvrđuje se u raskoši kolorističkog senzibiliteta, koji promatraču zatečenom u kromatskom labirintu nudi doživljaj Mediterana. Bjelini platna suprotstavljeni su intimno kodirani doživljaji vanjskog svijeta. Posljednjih godina na Trebotićevim slikama ključnu ulogu preuzima svjetlo, spoznajna osnova stvarnosti. Svjetlost križa rastače oblike u boje, pred njom se brišu raspoznatljivi simboli križića i glagoljskih slova, prizor se sužuje i duhovno preusmjerava.
U kontekstu recentnih događaja Trebotićeva slika nudi se kao neophodan svjetionik, koji prisjećanjem na spasitelja hercegovačke sirotinje i skrbnika hercegovačke djece fra Didaka Buntića, vodi, rasvjetljava i rastjeruje nadvite tamne perspektive, rađa optimizam i vjeru u najopćenitijem smislu, u čovjeka i budućnost.
Matko Trebotić rođen je 1935. u Milni na otoku Braču gdje pohađa tri razreda pučke škole, a od 1944. nastavlja školovanje u Splitu gdje maturira na klasičnoj gimnaziji. Godine 1961. je diplomirao arhitekturu na sveučilištu u Beogradu. Poslije prvih arhitektonskih uspjeha u domovini odlazi u Njemačku, gdje radi kao slobodni suradnik u raznim arhitektonskim biroima (Bochum, Essen, Dusseldorf). Tijekom 1971. – 72. godine pohađa kultnu Folkwangschule Essen – Werden, grafički odjel kao „Meisterschuler“ kod Prof. Hermanna Schardta. Izlaže diljem Hrvatske i svijeta. Objavio je i preko desetak grafičko-pjesničkih mapa sa uglednim hrvatskim i stranim piscima i pjesnicima. Autor je jadranskog poliptiha, četiri svečana kazališna zastora za Nacionalna kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku. O njegovom radu tiskano je više monografija i snimljeno više televizijskih filmova. Njegovi radovi nalaze se u mnogim zbirkama i muzejima u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Splitu.
