O nama

Galerija umjetnina otvorena je 1931. godine. Specifičan i vrijedan fundus muzeja danas broji preko 5200 djela i vremenski obuhvaća period od 14. stoljeća do recentne umjetničke produkcije. Uz djela hrvatskih autora, muzej čuva i djela umjetnika iz Jugoslavije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Češke. Ta se raznolikost odrazila na koncepciju izložbe zbirke koja na 2200 m² predstavlja oko 400 umjetnina. Odabir poštuje ukupni galerijski fundus, odnosno stilsku, tematsku i medijsku raznolikost u vremenskom rasponu od skoro sedam stotina godina. Izložba zbirke stoga je prigoda za jedinstveno putovanje kroz vrijeme, prostor u kome se može doživjeti neponovljiva avantura umjetnosti.

Izložba počinje na prvom katu djelima starih majstora (1400 – 1900) i nastavlja se antologijskim djelima velikana hrvatske moderne umjetnosti (1900 – 1950). Druga polovica 20. st. predstavljena je remekdjelima visokog modernizma (1950 – 1970), među kojima je zastupljena i međunarodno poznata domaća varijacija apstraktne umjetnosti.

Zgrada Galerije umjetnina sagrađena je 1792. godine po projektu splitskog graditelja Petra Kurira kao prva gradska bolnica. Današnji vanjski izgled neorenesansnog sloga rezultat je proširenja iz 1872. godine po projektu arhitekta Josipa Slade, kada zgrada dobiva južno krilo i središnji atrij okružen trijemom. Krajem sedamdesetih godina 20. st. zgrada je po projektu arhitekta Vuke Bombardellija adaptirana za potrebe Muzeja narodne revolucije koji je prestao djelovati 1991. godine, a od 1996. u nju su smješteni Galerija umjetnina i Multimedijalni kulturni centar. Adaptaciju, rekonstrukciju i nadogradnju Stare bolnice po muzeološkom programu i koncepciji tadašnjeg ravnatelja Bože Majstorovića, projektirao je arhitekt Vinko Peračić, u periodu 2004. – 2009. Unatoč brojnim preinakama zgrada je dragocjen primjer arhitekture historicizma u splitskom graditeljstvu 19. st., a kao najstarija splitska bolnica značajna je i u povijesnoj memoriji grada. Pred Galerijom umjetnina predstoji III faza izgradnje s proširenjem na barokni Bastion Cornaro na sjevernoj strani današnje zgrade, u kojem će biti smješteni prostor za povremene izložbe, čuvaonice i multimedijalne dvorane.