Stručni suradnik: Viktor Popović
Postav izložbe: Jasminka Babić, Viktor Popović
Asistentica kustosice: Ana Čukušić
Posljednja izložba u 2021. godini u kojoj Galerija umjetnina obilježava svoju devedesetu obljetnicu posvećena je iznimnom opusu Gorkog Žuvele - umjetnika koji je svojim gotovo pedesetogodišnjim umjetničkim radom, predanim pedagoškim i neumornim kulturnim angažmanom trajno promijenio umjetnički i kulturni život Splita. Još od sredine 1970-ih godina, kada se iz Zagreba vraća u Split, Žuvela je postao nezaobilazna pojava, a najčešće i pokretač splitske kulturne scene, no iako je svoj umjetnički rad predstavljao redovito na samostalnim i skupnim izložbama njegov cjeloviti opus do sada nije predstavljen u Splitu. Stoga je Žuvelina retrospektiva u Galeriji umjetnina izuzetna prilika za prezentaciju ovog nadasve bogatog, kompleksnog i raznovrsnog umjetničkog opusa, ali i za nužno sagledavanje njegova opusa kao jedne od nezaobilaznih, uistinu značajnih i intrigantnih umjetničkih praksi koje su obilježile kraj 20. i prijelaz na 21. stoljeće u cjelokupnoj hrvatskoj umjetnosti.
Kroz izbor od preko dvije stotine instalacija, objekata, slika, crteža, grafika i plakata prikupljenih iz muzejskih i privatnih zbirki izložba obuhvaća cjelokupno razdoblje Žuvelina stvaralaštva - od 1970- ih godina pa sve do umjetnikove smrti 2017. godine. Bez obzira na raznolikost radova, medija i tema koje je Gorki Žuvela promišljao čitavog svoj životnog i radnog vijeka, jedan autentičan, neumorni, beskompromisni istraživački nerv ga nikada nije napuštao. Njegovi konceptualno i formalno promišljeni radovi, istovremeno ozbiljni i puni humora, lokalno ukorijenjeni a univerzalnog dosega govore o jedinstvenom umjetniku i intelektualcu kojemu je umjetnost bila ne samo medij kojim progovara o životu, već i snažno sredstvo kojim aktivno utječe na živote onih koji su imali i imaju privilegiju biti u blizini njega i njegove umjetnosti.
Žuvela je pripadnik prve generacije umjetnika nove umjetničke prakse (zajedno s Borisom Bućanom, Bracom Dimitrijevićem, Goranom Trbuljakom, Sanjom Iveković, Daliborom Martinisom i Deanom Jokanovićem Touminom) koji su se ranih 1970-ih okupljali oko tadašnje Galerije SC i Galerije suvremene umjetnosti u Zagrebu i svojim progresivnim promišljanjima inicirali odmak od tradicije modernizma redefinirajući proces, karakter i prezentaciju umjetničkog djela. Već u tim ranim radovima, koji su na izložbi predstavljeni primjerice serijom Zahvalnica iz 1976. godine ili cijelim nizom objekata koji problematiziraju pojam greške, jasno je vidljiva Žuvelina konceptualno orijentirana kritička misao i aktivna komunikacija s publikom kojoj će umjetnik ostati vjeran tijekom cijelog stvaralaštva. Izložba također predstavlja i izuzetno značajnu instalaciju Spomenik Saloni (Poklon Austro-Ugarskoj monarhiji) kojim se Žuvela 1981. godine predstavio na bijenalnoj manifestaciji Trigon u Neue Galerie u Grazu, Austrija. Problematizirajući kulturno nasljeđe u kompleksnom povijesnom kontekstu mediteranskog okruženja, koje za umjetnika ima esencijalno značenje, kreira rad koji u specifičnom spoju etike i estetike predstavlja paradigmatski primjer Žuveline umjetničke prakse. Osamdesetih godina Žuvelino umjetničke istraživanje je usmjereno na eksperiment s materijalom, značenjskim i formalnim procesima nastanka i karaktera samog umjetničkog djela. Iz tog je razdoblja serija radova izvedena hrđom na metalu Portreti – Vodoslikar kojima je Žuvela na izložbi u Salonu Galić 1982. godine izazvao oprečne reakcije lokalne javnosti. U ovom je razdoblju Žuvelin angažirani i kritički nerv usmjeren prema poticanju kulturnog života u Splitu, primjerice kroz rad neformalnih udruženja poput Radionice braće Borozan kojim se promovirala interdisciplinarnost i progresivna aktivacija šire publike, kao i kroz značajne aktivnosti Art Ljeta koje su umjetnost i kulturu doveli u fokus života grada, bez obzira na ograničenja male sredine s kojima su se stalno susretali. Ovaj segment Žuvelina djelovanja je na izložbi predstavljen izborom zanimljivih arhivskih materijala iz umjetnikova osobnog arhiva, kao i plakatima koje je producirao za HNK Split i ostale mnogobrojne manifestacije. Devedesetih godina Žuvela razvija serije radova kojima problematizira odnos jezika i vizualnih umjetnosti, istražujući značenjske sisteme i metode u polju umjetnosti kroz antologijske instalacije koje naziva Rečenice ili seriju crteža Moje filozofiranje. Novo tisućljeće je u Žuvelinom radu donijelo obnovljen interes za slikarski medij u kojem kroz specifičnu kombinaciju drippinga pijeskom i bojom nastavlja istraživati široko polje kulture i kreativnosti. Izložbu zaključuje posljednja serija reljefa i objekata koji su objedinjeni pod nazivom Spekuativno i izloženi na posljednjoj Žuvelinoj izložbi održanoj 2017. godine u Francuskom paviljonu i Galeriji SC u Zagrebu kojom je Žuvela zaokružio svoj umjetnički put na mjestu na kojem je 1970. godine počeo svoj izlagački put.
Jasminka Babić
Gorki Žuvela (1946., Našice – 2017., Split) je diplomirao slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1971. godine u klasi prof. Miljenka Stančića. Od 1970. godine je konstantno izlagao na samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i svijetu, te je dobitnik niza značajnih nagrada. Osim po upečatljivoj umjetničkoj karijeri ostat će zapamćen i po iznimnom pedagoškom doprinosu. Od 1976. predavao je u Školi likovnih umjetnosti u Splitu, od 1995. na Studiju likovne kulture Sveučilišta u Splitu. Jedan je od osnivača Umjetničke akademije u Splitu na kojoj je od 1997. godine radio na Odsjeku za slikarstvo. 2016. godine je stekao zvanje profesora emeritusa.
Samostalne izložbe
1970. Niz, Galerija Studentskog centra, Zagreb
1974. I ja to mogu, Pirot
1975. Red, Radionica Braće Borozan, Split
1976. Nezaposlenima ulaz zabranjen, Galerija suvremene umjetnosti, Zagreb
1979. Klasno – lijepo, Galerija umjetnina, Split
1980. Prošlo, Hotel Medena, Trogir
1981. Portreti, Galerija Nova, Zagreb
1982. Portreti + nerazumno, Salon Galić, Split
Mikrokomunikacija, Salon Galerije Karas, Zagreb
1983. Mikrokomunikacija, Opatija
Plakati (s A. Midžorom), Salon Galić, Split
1985. Za moje prijatelje, Galerija Protiron, Split
Vjetar otoka, Galerija Protiron, Split
1986. Skala u nebo, Galerija Krševan, Šibenik
1987. Dijalog (s D. Jokanovićem Touminom), Gliptoteka JAZU, Zagreb
1988. Flotta di Spalato, Galleria Gandini, Milano
Ostendere Cryphios, Galerija Protiron, Split
Sve je more, Galerija Protiron, Split
Portreti (s K. Hrastom), Dugi Rat
1990. Ventus (projekt „Dijalog“, Art ljeto 90), Galerija Protiron, Split
Dall opposto ed oltre, Progetto Volpini, Milano
1992. Navigare Neccesse Vivere Necesse, (razglednice), Split
Go Home, /razglednice), Split
1996. Moje filozofiranje, Palača Milesi, Split
Zavičajni muzej, Rovinj
1999. Svakodnevno zalijevam cvijeće / Doba dana, Galerija umjetnina, Split
Svakodnevno zalijevam cvijeće, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb
2002. Dijalog (s Z. Pliskavcem), Galerija „Juraj Klović“, Rijeka
10 rečenica + 12 rečenica, Galerija Sv. Krševana, Šibenik
2003. Latentno, Galerija Modrigal, Šibenik
Statut grada, Salon Galić, Split
Sedamnaesta rečenica, Salon Galić, Split
2007. Čitajući – samostalna izložba u sklopu 35. splitskog salona, Galerija Konzervatorskog zavoda, Split
2008. Fotografije iz vile Žuvela, Galerija Centra za kulturu Vela Luka, Vela Luka;
Gradsko kulturno središte, Metković
Između nestajanja i postojanja, Galerija Centra za kulturu Vela Luka, Vela Luka
2009. Izmislite sebe, Retrospektivna izložba, Gliptoteka HAZU, Zagreb
2012. Ciklus jedan na jedan (s B. Bućanom), Galerija umjetnina, Split
2013. Academia Moderna, Zagreb
2017. Plakati, Galerija umjetnina, Split
Spekulativno, Galerija SC, Zagreb
Izložba je financirana sredstvima Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Grada Splita i Turističke zajednice Grada Splita.
