Miran Šabić: Polje snova
Snovi su neiscrpan kreativni impuls unutar svih sfera umjetnosti privlačan zbog svoje neistraženosti i nedokučivosti. Unatoč napretku neuroznanosti, snovi su područje onkraj racionalnog i mjerljivog, u kojem fizikalne zakonitosti po kojima operira stvarnost, ne vrijede. Pojedine teorije razloge za specifične snove nalaze u stvarnosti, bilo u sjećanjima na proživljeno iskustvo, neostvarenim željama ili strahovima, doživljajima ili osjećajima prethodnog dana. Prema navedenim teorijama snovi su preostale misli, koje nas ne mogu tek tako pustiti već se prenose i reorganiziraju u drugom stanju naše svijesti. Radi se o zbrkanim mislima bez strukture, bez povijesti i bez cenzure, zaboravljenim pod danjim svjetlom, u kojima imaginacija i pamćenje tvore neraskidiv splet. Imaginacija boji prizore koje će sanjar ponovno vidjeti. „Čista sjećanja nemaju snovito trajanje“ napisat će Gaston Bachelard u Poetici sanjarije. Snovi nam pružaju prošlost koja je neučinkovita u stvarnom životu, ali koja se u životu odjednom oživljava, bez nekog shvatljivog razloga.
Za umjetničko istraživanje Mirana Šabića posebno je značajan znanstveni članak, koji podržava navedene teorije, Self – Organization Theory of Dreaming u kojem David Kahn i J. Allan Hobson pretpostavljaju da mozak samoorganizira neuronske signale čiji kognitivni korelati proizvode diskontinuitete i nepodudarnosti u tekućoj priči. Saznanja o poveznici snova i memorije se nastavljaju na Šabićeva prethodna umjetnička istraživanja i cikluse vezane uz mentalne slike i proučavanje memorije.
Polje snova naziv je za aktualni ciklus slika nastalih u tehnici ulja na platnu i ulja na dasci. Reljefnost i taktilnost na slikama novijeg datuma ostvareni su osim gustim nanosima boje i uključivanjem izvorne materije (prirode u proces stvaranja djela) preuzete sa stvarne lokacije, koja je i inspirirala slike, izravnim miješanjem u boju. Premda je prepoznat kao grafičar, Šabić vlastiti izraz vješto manevrira iz medija u medij. Motivski su na slikama zastupljeni nasumični objekti i vizualni bljeskovi iz autorovih snova stavljeni u kontekst praznog prostora – polja. Da bi se shvatio taj novonastali jezik, vizualizirali snovi, treba poremetiti pojmove svakodnevnog jezika. Ostvariti preobrat da bi se dao puni realitet metafori. U svijetu prezentiranom na slikama se ne događa apsolutno ništa. Vrijeme je zaustavljeno i svijet počiva u postapokaliptičnom spokojstvu. Ljudstvo se potvrđuje tek postojanjem predmeta, bačenih u za njih nepripadajuće stanište. Glavno obilježje Šabićeva slikarstva je fragmentarnost. Subjekt i prostor su dovedeni iz različitih konteksta u zajednički, novi. Pritom je nemoguće sa sigurnošću tvrditi koji je prizor uistinu vjerodostojan, a koji ne.
Na slikama Mirana Šabića zapamćeni prizori vode dijalog s najdaljim željama koje u dubinama pokreću ljudsku psihu. Nesvjesno neprestano žamori. Iako naoko beznačajni, objekti i prostori sa slika u promatraču mogu potaknuti vrtlog sjećanja na slične doživljaje te postati dio procesa samoorganizacije tijekom sanjanja kod posjetitelja izložbe.
Ana Čukušić
Miran Šabić rođen je u Brežicama u Sloveniji. 2010. godine diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Frane Para, a 2017. doktorirao na Poslijediplomskom doktorskom studiju pod mentorstvom prof.art Ante Rašića i prof.dr.sc. Leonide Kovač. Sudjelovao je na rezidencijalnim programima VCCA Residency Virginia u SAD-u, St. Marys College of Maryland u SAD-u, u Frans Masereel Centrum u Belgiji te u I-A-M Residency Berlin u Njemačkoj. Držao je predavanja o vlastitom radu u Južnoj Koreji (Seul), SAD-u (Maryland, Leonardtown, New York), u Latviji (Riga), Belgiji (Kasterlee, Arendonk), Njemačkoj (Stuttgart), Poljskoj (Lublin) te Hrvatskoj. Od 2009. kontinuirano izlaže u Hrvatskoj i svijetu. Izlagao je na 27 samostalnih te preko 130 skupnih izložbi u SAD-u, Francuskoj, Kini, Južnoj Koreji, Engleskoj, Belgiji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj, Njemačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji, BiH i Hrvatskoj. Dobitnik je više nagrada i priznanja. Od 2012. zaposlen je kao asistent, od 2018. kao docent, a od 2023. kao izvanredni profesor na Grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2018. do 2023. zaposlen je kao prodekan za nastavu i studente na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.